Tajne su skrivene.  A jednu od najslađih već stoljećima ljubomorno čuvaju zagorski bregi. Jer dok je svijet patio zbog ratova, pohlepe, ljudskog ludila  – Zagorje je živjelo „mir“.  Mudri ljudi to su osjetili, pa je na „bregima“ brzo niknuo najveći broj raskošnih dvoraca, kurija, zelenih i cvjetnih perivoja.  A gdje su dvorci tu su i književne večeri, predstave, glumci, glazbenici, koncerti, pjesme, folklor, „popevka“. Taj neponovljivi ladanjski duh i danas živi. Ladanje je bajka. U Zagorju je na dlanu.

Obitelj krapinskog pračovjeka
Obitelj krapinskog pračovjeka

Ladanjski duh Zagorja, najbolje se može osjetiti u raskošnoj ponudi kulture. Tradicija je to koja je na zelenim bregima stoljećima živjela „pod starim krovovima“, u salonima i perivojima mnogobrojnih dvoraca. A nigdje ih nema toliko puno po četvornom kilometru kao u Zagorju.

U vrijeme turskih provala u krapinskom starom gradu zasjedao je  hrvatski sabor. Krapina je tada bila jedna od rijetkih slobodnih oaza u kojoj se domaća riječ govorila ili pjevala bez straha. Stoga ne treba čuditi da je baš ovaj gradić i danas prijestolnica veselih kajkavskih popevki. Legendarna festivalska dvorana svake jeseni ispisuje i slavi tradiciju kajkavske kulture i načina života. Ovdje je upravo zbog slobodarske tradicije rođen i hrvatski nacionalni preporod. Ideju Ilirizma baš je tu osmislio Ljudevit Gaj, a uspomenu na to vrijeme čuva njegov zavičajni muzej.  Sve na samo 500 metara od globalno važnog nalazišta krapinskog pračovjeka. Tu je ispisana povijest planete koju svaki posjetitelj može i doživjeti u jedinstvenom postavu Muzeja krapinskih neandertalaca.

 I nije to jedini vremeplov jer u obližnjoj Gornjoj Stubici u dvorcu Oršić Muzej seljačkih buna vraća nas u doba slavnog Matije Gupca. Njemu u čast svake veljače stubički puntari postaju ratnici  u masovnom uprizorenju legendarne bune. A kad proljetno sunce otopli poprište slavne bitke, stubički kraj, još jednom slavi plemenitost. Čuveni Viteški turnir vraća u vrijeme kad je posezanje za mačem zbog naklonosti dame bilo plemenito.  

Sličan turnir održava se i podno moćnih kula legendarnog burga Veliki Tabor. Taborske zidine čuvar su najpoznatije domaće ljubavne priče, legende o zagorskoj Juliji - Veroniki Desinićkoj koja je zbog nesretne ljubavi s plemićem živa zazidana u zidine dvorca. Na zasadima te legende ovdje se održava  i najpoznatiji domaći festival kratkog filma – Tabor film festival.  

Ljubav slavi i „Zagorska svadba“ u obližnjem jedinstvenom etno muzeju na otvorenom – kumrovečkom Starom selu.  Rodno mjesto Josipa Broza Tita omiljeno je izletište generacija, a svi koji navrate u kumrovec ne mogu zaobići niti  obližnji Klanjec u kojem se nalazi Galerija Antuna Augustinčića – čija legendarna „Vjesnica mira“ krasi i zgradu UN-a u New Yorku.  Zašto ići do New Yorka kad vrhunska kultura živi na zelenim bregima. U Zagorju je bajka na dlanu.